Najvažniji rezultat rada notara je notarski obrađena isprava. Notarski obrađene isprave mogu biti izvršne, te se direktno poduzimati radnje izvršenja ako je to u njoj predviđeno: npr. ako kupac jedne nekretnine ne plati ugovorenu cijenu prodavac se može obratiti izvršnom sudiji. Ako je ugovor sklopljen samo izmedu ugovornih strana bez forme notarski obradene isprave, prodavac mora tužiti kupca da bi ostvario svoja prava.
Isprave sacinjene od strane notara imaju karakter javnih isprava. Imenovanje notara vrši Ministar pravde, a nadzor i kontrolu rada notara vrši država.
Notar garantuje stranama, kupcu i prodavcu, optimalne pravne savjete. On pretvara postignute dogovore u apsolutno sigurne ugovore, predlaže precizne činjeničnopravne odredbe i provjerava da li sadržaj teksta odgovara volji stranaka.
Osnivanje privrednog društva je regulirano zakonski (ZPD, Zakon o registraciji privrednih subjekata i dr.). Notar informira o različitim uvjetima osnivanja, ovisno o formi privrednog društva. Osim toga notar je u svakodnevnom kontaktu i razgovorima sa bankama i poreskim stručnjacima.
Notari imaju u porodičnom pravu posebna iskustva. Oni posreduju nepristrasno i savjetuju o konkretnim mogućnostima, čija se pravila mogu ugovoriti odstupajuće od zakona. Ako su se bračni parovi odlučili na posebno reguliranje notar će sastaviti posebnu ispravu koja mora biti jasna i pravno sigurna.
Notari su kao povjerenici suda nadležni za vođenje ostavinskih postupaka. Kada notar provodi radnje u ostavinskom postupku kao povjerenik suda, ovlašten je, kao i sudac općinskog suda, poduzimati sve radnje u postupku i donositi sve odluke, osim odluka za koje je Zakonom o nasljeđivanju drukčije propisano. U ostavinskom postupku, utvrđuje se tko su ostaviteljevi nasljednici, što čini ostavinu, te koja još prava u pogledu ostavine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim osobama.