Zaključci Konferencije "Uloga i perspektive notarske službe u BiH"

Galerija

Dana 14.11.2013. godine održana je Stručna konferencija o notarskoj službi: „Uloga i perspektive notarske službe u BiH” u suorganizaciji Notarske komore Federacije BiH (NK FBIH), Notarske komore Republike Srpske (NK RS) i Centra za javno pravo (CJP).

Konferenciji su pored notara iz oba entiteta BiH prisustvovali i predstavnici zakonodavne  i izvršne vlasti Bosne i Hercegovine, te entiteta,  kao i predstavnici  Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, sudova i tužilaštava, advokature, pravobranilaštva,  predstavnika banaka, te ambasade Njemačke i Austrijske, te GIZ-a, a na istoj su izloženi stručni referati i to: Merdžane Škaljić predsjednice NK FBiH, Irene Mojović predsjednice NK RS, Slavice Čurić sutkinje Vrhovnog suda FBiH, prof. dr. Melihe Povlakić profesorice na Pravnom fakultetu u Sarajevu i Rankice Benc javnog bilježnika iz Varaždina.

Nakon izlaganja predavača i rasprave učesnika na ovoj konferenciji koja je naglasila značaj i dobrobit notarske službe u BiH, doneseni su zaključci u nastavku.

 

Z A K L J U Č C I

STRUČNE KONFERENCIJE “ULOGA I PERSPEKTIVE NOTARSKE SLUŽBE U BIH”

14.11.2013. godine, Hotel Europe, Sarajevo

 

  1. Uvođenje notarijata i početak rada notarskih službi doprinjeli su jačanju pravne sigurnosti i povjerenja u vladavinu prava. U pozitivne rezultate notarske službe ulazi ubrzavano rješavanje predmeta koji podliježu obaveznim upisima u javne registre: zemljišnu knjigu i registar privrednih društava. Ovim je povećan stepen pouzdanosti u činjenice upisane u javne registre čime je osnažena pravna sigurnost građana i privrednih subjekata.
  2. Notarske komore oba Entiteta imaju dovoljno prostora za usavršavanje notarske profesije i uspostavljanje viših standarda u pogledu kvaliteta notarskih usluga. Notarske komore oba Entiteta će poduzimati neophodne mjere za ujednačavanja notarske prakse sa praksom sudova. Cilj je harmoniziranje notarske prakse sa sudskom praksom, što uključuje i aktivno zalaganje za provođenje odluka najviših sudskih instanci u zemlji: Ustavnog suda BiH, Ustavnih sudova oba entieteta, Vrhovnih sudova oba entiteta, kao i sudova prve i druge instance, te nadležnim sudovima blagovremeno ukazivati na pojave koje su od značaja za ujednačavnje pravne prakse.
  3. Uočene su razlike u području zakonske regulacije privrednih društava i djelimično odstupanje zakonodavne regulative u RS-u od obavezne notarske obrade pojedinih pravnih poslova iz ove oblasti.  Notarske komore oba entiteta će se zalagati za očuvanje svih notarijata u standardu koji je izvorno propisan Zakonom o notarima. Cilj je osiguranje notarske obrade isprava i aktivne uloge notara, kao neutralnog i profesionalnog učesnika u uređenju svih pravnih poslova koji su čl. 73. Zakona o notarima FBIH, čl. 68. Zakona o notarima RS i čl. 54. Zakona o notarima BD određeni kao izvorna notarska nadležnost. Notarijat na ovaj način želi spriječiti narušavanje pravnog jedinstva Bosne i Hercegovine.
  4. Notari moraju zadržati propisane nadležnosti u oblasti privrednih društava. Saradnja i podrška zakonodavne i izvršne vlasti, a naročito Federalnog ministrstva pravde BiH i Ministarstva pravde RS-a, se mora osigurati. Neophodno je raditi na ujednačavanju sudske i notarske prakse kako bi se privredna društva oslobodila nepotrebnih troškova i komplikovanih procedura prilikom vršenja promjena činjenica koje se upisuju u sudski registar. Ovim će se spriječiti narušavanje postignutog stepena pravne sigurnosti u ovoj oblasti i eliminisati će se mogućnost ponovnog uvođenja nadripasata i stvaranja „sive ekonomije“.
  5. Značajan doprinos u pristupu Hrvatske Evropskoj uniji imali su i javni bilježnici. Reforma i efikasnosti pravosuđa je u Hrvatsko usklađena sa zahtjevima EU prenošenjem ostavinskih i izvršnih predmeta na javne bilježnike. Neophodno je iz notarskih komora inicirati donošenje pravnih propisa i poduzimati organizacione korake kako bi vođenje ostavinskih postupaka bilo prenešeno u notarsku nadležnost. Notarske komore oba entiteta se moraju, po uzoru na Hrvatsku, aktivno uključiti u iznalaženje optimalnog zakonskog rješenja za prenošenje ovog postupka na notare.
  6. Notarske komore oba entiteta moraju inicirati saradnju sa Direkcijom za evropske integracije kako bi se u BiH osigurala primjena evropskih standarda u oblasti nasljednopravnih odnosa. Usklađivanje domaćeg prava sa pravnim sistemom EU je u oblasti nasljeđivanja dobilo na značaju po pristupu Republike Hrvatske Evropskoj Uniji i to s obzirom na veliki broj hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini.
  7. Notarijat mora uspostavljati odnose i razvijati veze sa drugim pravničkim profesijama povezivanjem i uspostavom saradnje sa njihovim udruženjima i asocijacijama, posebno sa Advokatskom komorom i Udruženjima pravobranilaca.
  8. Notarske komore oba entiteta moraju raditi na podizanju svijesti notara o odgovornosti za štetu učinjenu trećim licima usljed nepravilnog vršenja notarske službe, stalnom edukacijom i stručnim usavršavanjem djelovati da se notarska služba pravilno i zakonito obavlja i na temelju važeće sudske prakse i sudskih stanovišta iz ove oblasti doprinijeti da se postojeća regulativa pravilno primjenjuje. Zajedno sa zakonodavnom i izvršnom vlasti moraju djelovati na proširenju i dopuni regulative u ovoj oblasti proširi. Cilj je pravilna primjena odredaba o profesionalnoj odgovornosti u koju pored notarske službe spadaju i druge profesije čijim nepravilnim djelovanjem bi mogla biti prouzrokovana šteta trećim licima.

 

 

U ime organizatora Konferencije:

Predsjednica NK FBiH Merdžana Škaljić, s.r.

Predsjednica NK RS, Irena Mojović, s.r.

Predsjednik fondacije CJP, prof.dr. Edin Šarčević, s.r.